Zadano je N kvadrata koji su označeni brojevima od 1 do N. Kvadrat s oznakom i ima duljinu stranice a_i, gdje je a_i neki paran broj. Na početku je svaki kvadrat obojan u crnu boju.
Jura kod sebe ima koordinatni sustav i odlučio je iskoristiti N−1 sekundi svog života da bi se malo pozabavio sa zadanim kvadratima. U i-toj sekundi Jura je uzeo kvadrate s oznakama x_i i y_i te ih spojio u novi kvadrat s oznakom n+i (nakon spajanja kvadrati s oznakama x_i i y_i više ne postoje).
Prilikom spajanja dva kvadrata, Jura ih postavi u koordinatni sustav tako da su im središta u koordinatama (0,0) te da su im stranice paralelne s osima. Novi kvadrat bit će dimenzija kao veći od dva koja se spajaju, a bit će obojan na sljedeći način: ako je neka točka u oba kvadrata crna ili u oba bijela, u novom kvadratu bit će bijela, a inače će biti crna.
Spajanja, naravno, nisu besplatna, cijena spajanja jednaka je površini svih točaka koje su crne u oba kvadrata istovremeno. Juru zanima kolika je cijena svakog od N−1 spajanja koje je napravio. Slike prikazuju primjere spajanja.

U prvom je retku prirodni broj N, broj kvadrata.
U drugom je retku niz prirodnih brojeva a_1,a_2,…,a_N koji predstavlja duljine stranica zadanih kvadrata.
U sljedećih N−1 redaka nalaze se po 2 broja, u i-tom od tih N−1 redaka nalaze se brojevi x_i i y_i, oznake kvadrata koje je Jura spojio u i-toj sekundi.
Ispišite N−1 redaka. U i-tom retku ispišite po jedan broj, cijenu i-tog spajanja.
Pojašnjenje prvog probnog primjera:
Posljednje spajanje prikazano je na slici:
